prof. dr Sofija Miloradović

Rođena je 1. decembra 1963. godine u Ćupriji, Republika Srbija. Diplomirala je 1987. godine na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu (Katedra za južnoslovenske jezike), sa prosečnom ocenom 9,87, a na istom fakultetu je i magistrirala (1991) i doktorirala (2001). U zvanje naučnog savetnika saradnika izabrana je 2009, a u zvanje redovnog profesora – 2012. U Institutu za srpski jezik SANU rukovodi Dijalektološkim odsekom od 1. januara 2020. godine i direktor je Instituta od 23. marta 2021. godine.
U svom naučnom radu bavi se, radeći na dijalekatskom korpusu, fonologijom, morfologijom, sintaksom i semantikom, leksikologijom, a ima i više radova iz oblasti etnolingvistike. Objavljene su joj tri monografije, jedna monografska studija i jedno monografsko poglavlje, a u domaćim i stranim naučnim časopisima objavljeno joj je oko stotinu i trideset autorskih radova, lingvističkih karata i kritičkih prikaza. Bila je urednik ili kourednik sedam publikacija.
Učestvovala je sa referatima na preko trideset međunarodnih i domaćih naučnih skupova, a kao predstavnik srpske strane učestvovala je na četrnaest zasedanja Međunarodne komisije i Međunarodne radne grupe Opšteslovenskog lingvističkog atlasa (OLA) pri Međunarodnom komitetu slavista. Održala je preko deset predavanja / izlaganja po pozivu i plenarnih izlaganja na međunarodnim naučnim skupovima (Stokholm, Sankt Peterburg, Skoplje, Ogranak SANU u Novom Sadu, Tokio, Kemerovo, Temišvar itd.). Bila je član tima na nekoliko nacionalnih, bilateralnih i međunarodnih projekata: Research of Slavic Vernaculars at Kosovo and Metohia (UNESCO ERC/EPC/PP Section), Jezik kao zapis kulture u etnološkoj i lingvističkoj analizi na relaciji Srbija i Makedonija (SANU – MANU), Declining Case: Inflectional Loss in Progress, (Oksford – Univerzitet Sari); bila je rukovodilac projekta Kultura ishrane u Vojvodini kroz obrednu praksu. Lingvistički i etnološki aspekt (Matica srpska).
Član je Akademijskog odbora za dijalektološke atlase (SANU), Odbora za Etimološki rečnik srpskog jezika (SANU), Odeljenja za književnost i jezik Matice srpske, Odbora za standardizaciju srpskog jezika, Međunarodne komisije za Opšteslovenski lingvistički atlas (MK OLA) pri Međunarodnom komitetu slavista, Srpske nacionalne komisije za OLA, Komisije za Srpski dijalektološki atlas, Programskog odbora Naučno-obrazovno-kulturnog centra „Vuk Karadžić“ u Tršiću, počasni član Društva za srpski jezik i književnost „Staro Kosovo“.
Dobitnik je nagrade „Pavle Ivić“ za monografiju Upotreba padežnih oblika u govoru Paraćinskog Pomoravlja. Balkanistički i etnomigracioni aspekt (Slavističko društvo Srbije, 2004). Monografija Muzički žargon mladih i muzыkalьnый molodёžnый sleng. Komparativni pogled (Etnografski institut SANU / suizdavač: Institut za srpski jezik SANU/, Posebna izdanja, knj. 76, Beograd, 2012, 1¬–308) prikazana je u 13 međunarodnih i vodećih nacionalnih časopisa u Srbiji, Rusiji, Poljskoj i Crnoj Gori.